Abstract/Notes: Ovaj, u osnovi metodološki rad, bavi se demonstracijom upotrebe faktorske analize u ispitivanju poželjnosti alternativnih odgojnih koncepata kod studentske populacije Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno na slučajnom, reprezentativnom i stratificiranom uzorku (N=360). Skala poželjnosti osnovnih pedagoških koncepata sastojala se od 29 čestica vezanih uz tradicionalni odgojni koncept i alternativne pedagoške koncepate: Waldorf, Montessori i Summerhill. Primjenom faktorske analize pod komponentnim modelom uz GK kriterij za zaustavljanje ekstrakcije faktora i uz provedbu purifikacije faktorske solucije dobivene su tri latentne dimenzije: 1. NEPRIHVAĆENOST SUMMERHILLSKOG KONCEPTA, 2. TRADICIONALNI ODGOJ i 3. ODGOJ UTEMELJEN NA SAMOSTALNOSTI, IGRI I ZADOVOLJSTVU SPOZNAJOM. Prva dva faktora karakterizira neprihvaćanje summerhillskog i tradicionalnog koncepta, dok je treći faktor kombinacija ideja dviju škola— waldorfske i Montessori. Nalazi ukazuju na prihvaćanje općih pedagoških načela, ali ne i predloženih načina realizacije. Ispitanici su također neskloni pedagoškom radikalizmu. Stoga zaključujemo da su poželjne one pedagoške koncepcije koje ispitanicima ostavljaju mogućnost vlastite intervencije u primarnu i sekundarnu socijalizaciju. Metodološka strana rada pokazala je da poštivanje i primjena osnovnih metodoloških pretpostavki uspješno uklanja „višak” varijabli iz interpretacije, što interpretaciju čini transparentnom, a konceptualne pretpostavke plauzibilnima. Stoga valja zaključiti da faktorska analiza nije sama po sebi primjerena podacima, već da ovisi o njihovoj strukturi pa ju u većoj ili manjoj mjeri moramo prilagoditi podacima.

Language: Croatian

ISSN: 1334-7888

Abstract/Notes: Integracijom elemenata Montessori pedagogije u javne škole učenici razvijaju samostalnost i odgovornost te mnoge druge vještine. Već nekoliko godina u nastavu uključujemo elemente Montessori pedagogije koristeći se Montessori materijalima kao dopunom procesa učenja. U ovom radu predstavit ću usvajanje osnovnih matematičkih pojmova pomoću koncepta Montessori pedagogije. [By integrating elements of Montessori pedagogy into public schools, students develop independence and responsibility and many other skills. For several years now, we have included elements of Montessori pedagogy in our classes, using Montessori materials as a supplement to the learning process. In this paper, I will present the acquisition of basic mathematical concepts using the concept of Montessori pedagogy.]

Language: Croatian

ISSN: 2623-7237

Language: Croatian

ISSN: 2623-7911, 2623-873X

Abstract/Notes: The founder of the Montessori method and philosophy, Maria Montessori, developed within it the so-called Cosmic Education which is considered a central part of her teaching. Cosmic education originated in the difficult times of human history as hope and answer for a better future for humanity and is based on an understanding of the interconnectedness of humanity with nature and all living and non-living worlds. At the centre of Cosmic Education, as well as at the centre of the entire Montessori method, is a child who needs to be taught the responsibilities of his actions toward the planet and all living beings in order for the human being to fulfil the cosmic task assigned to each of us. The path to the realization of the cosmic task, among other things, consists of the so-called great (cosmic) stories that are told to young children as a basis for understanding the functioning of the world and motivation for further learning and research. The goals and objectives of Montessori Cosmic Education correspond to the goals of integrative bioethics, which is manifested through a common desire to respond to critical problems of humanity and the planet such as climate change, endangerment of flora and fauna and the very threat of human existence in the future. The article will present the basic ideas of cosmic education as conceived by Maria Montessori and compare cosmic education with bioethical sensibility. / Osnivačica metode i filozofije Montessori, Maria Montessori, razvila je u okviru metode Montessori takozvani kozmički odgoj koji se smatra centralnim dijelom njezinog podučavanja. Kozmički odgoj nastao je u teškim vremenima ljudske povijesti kao nada i odgovor za bolju budućnost čovječanstva. Temelji se na razumijevanju međusobne povezanosti čovječanstva s prirodom i svim živim i neživim svijetom. U centru kozmičkog odgoja, kao i u centru cijele metode Montessori, nalazi se dijete kojega je potrebno poučavati odgovornosti svojeg djelovanja prema planetu i svim živim bićima, ne bi li tako ljudsko biće ispunilo kozmički zadatak koji je dodijeljen svakomu od nas. Put prema ostvarenju kozmičkog zadatka, između ostalog, čine takozvane velike (kozmičke) priče koje se pričaju djeci mlađeg uzrasta kao temelj za razumijevanje funkcioniranja svijeta i motivacija za daljnje učenje i istraživanje. Ciljevi i zadaće kozmičkog odgoja Montessori odgovaraju ciljevima integrativne bioetike, što se očituje kroz zajedničku želju za odgovorom na ključne probleme čovječanstva i planeta, poput klimatskih promjena, ugroženosti biljnog i životinjskoga svijeta i same ugroženosti ljudskog postojanja u daljnjoj budućnosti. U radu će se ukratko prikazati osnovne ideje kozmičkog odgoja, kakav je osmislila Maria Montessori, i ukazati na dodirne točke kozmičkog odgoja i integrativne bioetike u svjetlu odgoja za bioetički senzibilitet.

Language: Croatian

DOI: 10.21860/j.13.1.4

ISSN: 1848-7874

Abstract/Notes: U uvodnom se dijelu govori o pojmu djetinjstva, o prenatalnoj psihologiji te o različitim odgojnim pristupima malom djetetu. Predstavljeni su početci razvoja dječjih vrtića u Hrvatskoj te rezultati mijenjanja konteksta i njihove odgojno-obrazovne prakse. Potom su predstavljeni alternativni vrtići (Montessori, Waldorf, Raggio), a zatim i prijedlog logopedagoškog vrtića u kome bi dječji razvoj bio potpomognut logopedagoškim vrijednostima. [The introductory part talks about the concept of childhood, prenatal psychology and different educational approaches to a small child. The beginnings of the development of kindergartens in Croatia and the results of changing the context and their educational practice are presented. Then, alternative kindergartens (Montessori, Waldorf, Raggio) were presented, followed by a proposal for a speech therapy kindergarten in which children's development would be supported by speech therapy values.]

Language: Croatian

ISSN: 1330-0059

Abstract/Notes: Rad dovodi u relaciju teoriju samoaktualizacije (Abrahama Maslowa), teoriju optimalnih iskustava (Michaela Csikszentmihalyi-a) i mogućnosti za njihovo ostvarenje u školi. Maslow (1963.) prepoznaje vrhunska iskustva, a Csikszentmihalyi (2006.) trenutke zanesenosti kao istinske trenutke sreće i samoostvarenja/samoaktualizacije. Maslow kao i Lev Vygotsky (1978.) prepoznaje ključan utjecaj socio-kulturalnog okruženja na razvoj djeteta kao preduvjet za razvoj i samoaktualizaciju pojedinca. Imajući u vidu proksimalan razvoj djeteta i njegovu težnju za aktualizacijom potrebno je školsko iskustvo što više približiti vrhunskim iskustvima ili zanesenosti kako bi se omogućilo što uspješnije sudjelovanje učenika u školi. Reformski pedagozi poput Johanna Heinricha Pestalozzija, Johna Deweya i Marije Montessori još prije više od stotinjak godina prepoznaju situacije u školi kada djeca doživljavaju optimalna iskustva i svojim djelovanjem pokušavaju osigurati uvjete u školi za ostvarivanje istih. Tradicionalna pedagogija koja prevladava u školama danas, na žalost, svojim organizacijskim elementima rijetko osigurava uvjete nužne za ostvarivanje optimalnih i vrhunskih iskustava u školi. [This paper brings in relation the theory of self-actualization (by Abraham Maslow), the theory of optimal experience (by Michael Csikszentmihaly) and the opportunities for their realization at school. Maslow (1963) recognizes superior experience and Csikszentmihaly (2006) the moments of rapture as the moments of genuine happiness and self-realization/self-actualization. Maslow, as well as Lev Vigotsky (1978), recognizes the key influence of socio-cultural environment on child development as a precondition for the development and self-actualization of the individual. Having in mind the child’s proximal development and his aspiration for actualization it is necessary to bring closer school experience to superior experience or to rapture as much as possible, in order to enable as successful participation of pupils at school as possible. Reform pedagogues like Johann Heinrich Pestalozzi, John Dewey and Maria Montessori even more than a hundred years ago recognized the situations at school when children experienced optimal experience and by their actions they tried to provide conditions at school for realization of this experience. Traditional pedagogy that prevails at schools today, unfortunately, by its organizational elements rarely provides conditions necessary for the realization of optimal and superior experience at school.]

Language: Croatian

ISSN: 1330-0059

Abstract/Notes: Specifična slika djeteta u Montessori pedagogiji utječe na značajke Montessori odgojitelja, njegovu osobnu i stručnu pripremu te njegovu unutarnju pripremu. U ovom se radu analiziraju specifičnosti navedene pedagogije glede djeteta, odgojitelja i pripremljene okoline. Montessori pedagogija računa s periodima ili razdobljima posebne osjetljivosti kod djece i pridaje im veliku razvojnu i odgojnu važnost, a da bi dijete uspješno prošlo svaki od perioda, potrebno je da odrasli slijede i odgovaraju na potrebe djeteta. Na kraju rada istaknut ćemo glavne specifičnosti razvoja i poimanja djeteta prema ovoj pedagogiji. [A specific picture of the child in Montessori pedagogy affects the qualities of Montessori educators, their personal and professional preparation and their internal preparation. This paper analyses the specifics of the mentioned pedagogy regarding the child, the educator and the prepared environment. Montessori pedagogy counts on periods or times of special sensitivity in children and attaches great developmental and educational importance to them, so that, should the child successfully pass each of the periods, it is necessary for adults to follow and respond to the needs of the child. At the end of the paper we will highlight the child’s main developmental characteristics and understanding of the child according to this pedagogy.]

Language: Croatian

ISSN: 0037-7074, 1849-1057

Abstract/Notes: Book review.

Language: Croatian

ISSN: 0037-654X, 1848-0756

Abstract/Notes: Postojeće stanje u državnim osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj moguće je poboljšati primjenom i unaprjeđenjem nekih ideja iz alternativnih škola, na primjer, uvođenjem stranog jezika u prvi razred osnovne škole po uzoru na waldorfske škole. S obzirom na poteškoće pri prijelazu učenika iz četvrtog u peti razred, dani su neki prijedlozi za postupno uvođenje učenika u peti razred. Mogu se primijeniti odmah, a temelje se na suradnji (osobito istaknutoj u Freinetovoj pedagogiji) ponajprije učenika s dotadašnjim učiteljem razredne nastave. Zaboravljeni su ciljevi nastave tjelesnog odgoja, likovne i glazbene kulture u školi, osnovnoj i srednjoj: promicanje i razvoj svjesnosti o važnosti odgoja, a ne borba za ocjenu. Njegovanje komunikacijske kulture općenito iznimno je važno, a konstruktivnom primjenom u nastavi i dizajniranjem problemskih situacija za učenike, nastava se može bitno kvalitativno promijeniti, kao i uloga nastavnika i učenika. Nastavnik postaje inicijator i usmjerivač poput nastavnika u školi koji njeguje metodu Montessori, a nastava je orijentirana na učenika, što je u osnovi Petersenove teorije nastave. Iznesena su i osobna iskustva u radu s učenicama u Ženskom đačkom domu u Splitu koja mogu poslužiti za ostvarenje sličnih projekata u školi. Neke ideje su navedene. Promiču umjetnički i radni odgoj te kolektivni rad i omogućuju da osobitosti pojedinca dođu do izražaja. [The current situation in public primary and secondary schools in Croatia can be improved by applying and improving some ideas from alternative schools, for example, by introducing a foreign language in the first grade of primary school, following the example of Waldorf schools. Given the difficulties in the transition of students from fourth to fifth grade, some suggestions are given for the gradual introduction of students in fifth grade. They can be applied immediately, and are based on the cooperation (especially emphasized in Freinet's pedagogy), primarily of students with the former primary school teacher. The goals of teaching physical education, art and music culture in school, primary and secondary school have been forgotten: the promotion and development of awareness of the importance of education, not the struggle for assessment. Nurturing communication culture in general is extremely important, and by constructive application in teaching and designing problem situations for students, teaching can change significantly qualitatively, as well as the role of teachers and students. The teacher becomes an initiator and guide like a school teacher who nurtures the Montessori method, and the teaching is student-oriented, which is the basis of Petersen's theory of teaching. Personal experiences in working with students at the Women's Student Home in Split, which can be used to realize similar projects at school, were also presented. Some ideas are listed. They promote artistic and work education and collective work and enable the characteristics of the individual to come to the fore.]

Language: Croatian

ISSN: 0037-654X, 1848-0756

Abstract/Notes: Ovim radom nastoji se istaknuti važnost alternativnih škola koje u svijetu paralelno s državnim školama funkcioniraju od prve polovice 20. st. Metodom komparativne analize prikazuju se tri originalna pedagoška modela: Montessori-pedagogija, waldorfske škole i Freinetov pokret. Posebna pozornost posvećena je teoretskim postavkama i didaktičko-metodičkim posebnostima navedenih pedagoških modela. Steinerova pedagogija temelji se na antropozofiji, Montessori pedagogija na antropologiji, dok je rad temelj Freinetove pedagogije. Zajednička sastavnica ovih alternativnih modela jest: sloboda u širem značenju, poštivanje djeteta kao individue, samostalan rad učenika, učenje istraživanjem, poticanje suradnje u kolektivu, promjena uloge učitelja, korištenje raznih materijala i tehnika u organizaciji učenja i nastave i općenito bolja priprema za život u društvu. Proučavajući temeljne sličnosti i razlike alternativnih školskih sustava, može se zaključiti da je rad i cjelokupna organizacija učenja i nastave uvelike drugačija nego u državnim školama. Obzirom da u Hrvatskoj postoji nekolicina škola koje rade po koncepcijama ovih pedagogija, svrha je rada da se zanimljiva didaktičkometodička rješenja implementiraju u postojeće državne škole, a time i poboljšaju razvoj pedagoškog i školskog pluralizma. [This article tries to point-out the importance of alternative schools which have existed in the world parallel with public schools from the first half of the 20th century. The method of comparative analysis shows three original pedagogical models: Montessori pedagogy, Waldorf schools and Freinet’s movement. Special attention was given to theoretical theses and didactic-methodological particularities of these pedagogical models. Steiner’s pedagogy is based on anthroposophy; Montessori’s pedagogy is based on anthropology, while in Freinet’s pedagogy work is fundamental. The models share the following characteristics: freedom in a broader sense, respect for the child as an individual, individual work of the student, learning through research, stimulation of group cooperation, use of different methods and materials in the organization of learning activities, and generally better preparation for life in society. By analyzing similarities and differences between alternative pedagogical models and those used in public schools, we can conclude that the overall organization of teaching classes differs considerably from that in public schools. Since there are only few schools in Croatia that work following the conceptions of these pedagogies, the main purpose of this work is to implement these interesting didactic-methodical solutions in the existing public schools and by doing so to enhance the development of pluralism in education.]

Language: Croatian

ISSN: 0037-654X, 1848-0756